Oglas

Umro je čovjek koji je od Katara napravio ono što je danas

author
N1 BiH
12. jul. 2026. 08:58
HH_H-1-1783834153
Hamad bin Khalifa

Katarski emir šeik Hamad bin Khalifa Al Thani, koji je tijekom svoje vladavine pretvorio malu zaljevsku državu u jednog od najutjecajnijih globalnih aktera u diplomaciji, medijima i ulaganjima te potom prekinuo dugogodišnju tradiciju dobrovoljno prepustivši vlast svom sinu, preminuo je u 74. godini, izvijestili su katarski državni mediji.

Oglas

Državna novinska agencija Qatar News Agency objavila je vijest o njegovoj smrti, no nije navela uzrok. Šeik Hamad odstupio je s dužnosti emira u lipnju 2013., nakon 18 godina na vlasti.

Smatra se arhitektom iznimno ambiciozne transformacije Katara, bogatog naftom i plinom, iz gotovo neprimjetne zaljevske države u važno međunarodno političko i gospodarsko središte, i to u manje od jedne generacije. Tijekom njegove vladavine Katar je kupio londonsku robnu kuću Harrods te osnovao utjecajnu satelitsku televizijsku mrežu Al Jazeera.

Mirna i dobrovoljna predaja vlasti, iznimno rijetka u regiji

Danas se politički utjecaj Katara proteže od sjeverne Afrike do Afganistana, a zemlja je 2022. bila domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva, najgledanijeg sportskog događaja na svijetu. Iako tada već gotovo desetljeće nije bio na vlasti, Hamad je na otvaranju prvenstva dočekan ovacijama katarskih građana, piše Associated Press.

Istodobno, uspon Katara tijekom njegove vladavine izazivao je nezadovoljstvo dijela regionalnih i zapadnih saveznika zbog njegove neovisne vanjske politike. Posebno su se isticali bliski odnosi s Iranom, palestinskim Hamasom i zabranjenim egipatskim Muslimanskim bratstvom.

"Budućnost pripada vama, djeci ove domovine, dok uvodite novu eru u kojoj će mlado vodstvo nositi zastavu", rekao je Hamad kada je objavio abdikaciju i pažljivo pripremljeni prijenos vlasti na sina, tada 33-godišnjeg prijestolonasljednika Tamima bin Hamada Al Thanija, školovanog u Velikoj Britaniji.

Mirna i dobrovoljna predaja vlasti bila je iznimno rijetka u regiji u kojoj se promjene na vrhu države uglavnom događaju nakon smrti ili državnog udara. Ironično, sam Hamad došao je na vlast 1995. godine nakon što je u dvorskom puču bez krvi svrgnuo vlastitog oca, šeika Khalifu.

Završio je britansku vojnu akademiju

Njegovo povlačenje mnogi su protumačili kao pokušaj Katara da preduhitri zahtjeve za reformama koji su se proširili arapskim svijetom tijekom Arapskog proljeća te da vlast prepusti mlađoj generaciji. Katar, poluotok otprilike upola manji od američke savezne države New Jersey, ima oko 300.000 državljana, navodi Associated Press.

U vrijeme abdikacije vjerovalo se i da je Hamad već godinama narušenog zdravlja. Katarske vlasti objavile su u prosincu 2015. da je prebačen u Švicarsku na operaciju nakon što je tijekom odmora slomio nogu.

Hamad je završio britansku vojnu akademiju Sandhurst, nakon čega je postao zapovjednik katarskih oružanih snaga i ministar obrane. Krajem 1970-ih imenovan je prijestolonasljednikom, a s vremenom je preuzeo i planiranje upravljanja golemim katarskim zalihama nafte i plina.

Al Jazeera

Nakon preuzimanja vlasti od oca, koji je gotovo deset godina živio u egzilu, Hamad je ubrzano otvorio dotad zatvorenu državu prema svijetu. Simbol te politike postala je Al Jazeera, koja se ubrzo prometnula u jedan od najutjecajnijih svjetskih informativnih medija.

Njezino izvještavanje izazivalo je bijes brojnih arapskih čelnika, ponekad i do razine prekida diplomatskih odnosa, ali i nezadovoljstvo Washingtona. Al Jazeera je emitirala poruke terorističke mreže Al Kaide u vrijeme kada je Katar bio domaćin jedne od ključnih logističkih baza američkog Pentagona nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. te tijekom invazija na Afganistan i Irak.

Jačanje ugleda kroz sport

Hamad je istodobno nastojao povećati međunarodni ugled Katara kroz sport. Vrhunac te strategije bilo je dobivanje domaćinstva Svjetskog prvenstva u nogometu, premda je proces bio obilježen optužbama da je Katar svoje golemo bogatstvo koristio kako bi pridobio potporu siromašnijih država.

Katar je s vremenom postao jedan od najprepoznatljivijih svjetskih sportskih ulagača, od sponzorstva španjolskog nogometnog velikana Barcelone do većinskog vlasništva nad francuskim klubom Paris Saint-Germainom.

Hamad je snažno poticao i razvoj Qatar Airwaysa, nastojeći ga pretvoriti u jednog od vodećih svjetskih avioprijevoznika koji bi konkurirao susjednom Emiratesu. Međunarodna zračna luka u Dohi, izgrađena po cijeni od najmanje 15 milijardi dolara, nosi njegovo ime.

Posredovanje u rješavanju sukoba

Bivši emir imao je ambicioznu viziju Katara kao međunarodnog posrednika u rješavanju sukoba. Tijekom godina Doha je sudjelovala u posredovanju u sukobu u sudanskom Darfuru, političkim krizama u Libanonu te pokušajima pomirenja palestinskih frakcija Hamasa i Fataha.

U listopadu 2012. Hamad je postao prvi šef države koji je posjetio Pojas Gaze otkako je Hamas pet godina ranije preuzeo kontrolu nad tim područjem. Tom je prilikom obećao 400 milijuna dolara ulaganja i razvojnih projekata, a lokalne radijske postaje emitirale su pjesmu pod nazivom "Hvala ti, Katare".

Katar je istodobno održavao kontakte i s Izraelom. Hamad se 2007. godine na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda sastao s tadašnjom izraelskom ministricom vanjskih poslova Tzipi Livni. Katar je dopuštao rad izraelskog trgovinskog ureda u Dohi sve dok ga nije zatvorio nakon izraelskih napada na Gazu krajem 2008. godine.

Za razliku od Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su 2020. uspostavili diplomatske odnose s Izraelom, Katar je zadržao distancu. Tijekom Svjetskog prvenstva 2022. izraelski navijači suočavali su se s velikim brojem palestinskih zastava i prosvjedima protiv izraelske okupacije palestinskih teritorija.

Potpora islamističkim pokretima izazvala ozbiljne napetosti

Tijekom Arapskog proljeća Katar je poslao borbene zrakoplove u operacije pod vodstvom NATO-a protiv snaga libijskog vođe Moamera Gadafija te pružio ključnu vojnu i financijsku pomoć pobunjenicima koji su na kraju srušili njegov režim.

U Siriji je bio jedan od glavnih političkih pokrovitelja oporbe tadašnjem predsjedniku Bašaru al-Asadu i među najglasnijima u zahtjevima za povećanjem isporuke oružja sirijskim pobunjenicima.

Međutim, potpora islamističkim pokretima poput Muslimanskog bratstva izazvala je ozbiljne napetosti s drugim državama regije. Ti su sukobi kulminirali tijekom vladavine njegova sina Tamima, kada su Bahrein, Egipat, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati pokrenuli višegodišnji bojkot Katara, djelomično zbog politike koju je uspostavio upravo Hamad.

Jedna od posljednjih velikih odluka prije njegove abdikacije bilo je službeno otvaranje političkog ureda afganistanskih talibana u Dohi. Taj je potez omogućio početak pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i talibana, koji su naposljetku doveli do povlačenja NATO-a i američke vojske iz Afganistana 2021. godine.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama